Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

HARVARD: BILJKE NAJBOLJE RAZUMEJU SRPSKOHRVATSKI

Izvor: Be92 i Zeta

Nakon dužeg naučnog istraživanja udruženih instututa na Harvardu u Americi, utvrđeno je da od svih jezika ovoga sveta sobne biljke najbolje razumeju srpskohrvatski, i to novoštokavske govore istočnohercegovačkog tipa

Sobne biljke proučavane na lingvističkom, hemijskom, biološkom i psihološkom instututu pri Harvardu

Nakon četvorogodišnjeg izučavanja ljudskog jezika na koje biljke najbolje reaguju, velika grupa naučnika sa Harvarda je utvrdila da je to baš sprskohrvatski jezik, i to njegova nekadašnja, a i sadašnja, književna varijanta – novoštokavski govori istočnohercegovačkog tipa.
Ovaj pomalo iznenađujući podatak je odjeknuo kao bomba među obožavaocima sobnog bilja. Oni su odmah krenuli da se raspituju za kurseve ovog pomalo nestalog jezika. Međutim, kako saznaje „Njujork Tajms“, profesora za ovaj polumrtvi jezik ima dovoljno za sve. Naročito zato što se nastava može odvijati i onlajn.
Kako ističe Gordon Pauel, vođa tima koji je radio na ovim eksperimentima, najvažnije je poznavanje gramatičke strukture ovog jezika, a pre svega fonetike i morfofonologije (ovo nije prava haplologija pa se ne skraćuje, uostalom, kao i u haplologiji). Tek kasnije ljubitelji biljaka mogu da se bace na proučavanje sintakse ovog lepog slovenskog jezika. Kako ističe, dijalekti srpskog i hrvatskog jezika, takođe sobne biljke veoma dobro razumeju, podosta ih cene i prilično im gode, ali ne koliko i ovaj standardizovani dijalekat.

Gordon Pauel; Foto Njujork Tajms

Na drugom mestu se našao gruzijski jezik sa svojim isto tako književnim dijalektom i pismom, a na trećem, očekivano, poljski, za koje se i ranije znalo da ga vole fikusi i biljke iz familije lokvanja (Nymphaeaceae).
Kako kažu naučnici sa Harvarda, svima koji žele da zaista sa uspehom uzgajaju biljke preporučuje se neki od ova tri jezika i više nije moguće biti baštovan samo sa poznavanjem engleskog i francuskog. Svesni da će ovo dovesti do pomanjakanja radne snage, sam univerzitet Harvard je ponudio ubrzane kurseve srpskohrvatskog i poljskog (za gruzijski se još traže profesori). Ovo ne važi samo za sobne biljke nego za poljoprivredu generalno, a naročito za vinovu lozu, blitvu, kukuruz, pšenicu i kormpir, tako da se očekuje da će i farmeri morati da savladaju srpskohrvatski ukoliko žele da budu konkurentni na tržištu.
Za to vreme, u zemljama bivše Jugoslavije vlada metež. Dosad je bila nepoznanica kako to da biljke toliko dobro uspevaju na ovim prostorima, ali sad kad je jasno, zavladali su sukobi oko toga koji je od novonastalih jezika bolji za hrotikulturu. Srbi tvrde da je srpski, Hrvati da je hrvatski, Bosanci da je bosanski, Crnogorci da je crnogorski, dok Vojvođani misle da je vojvođanski, dokazujući to najplodnijom žitnicom Balkana – Vojvodinom. Sa njima se ne slažu stanovnici Kosova koji tvrde da je to ipak kosovski jezik, a Makedonci da je makedonski, dok se svi Slovenci slažu da je to ipak slovenački.


Leave a Reply

Stay in Touch

Copyright 2021 © All rights Reserved. Design by Kornet